Crno nam se piše: Objavljeno upozorenje o temperaturama koje nas čekaju u narednih 5 godina

Globalna klimatska predviđanja pokazuju da će temperature u sljedećih pet godina ostati na rekordnom nivou ili blizu njih, što će povećati klimatske rizike i utjecaje na društva, ekonomije i održivi razvoj, navodi se u novom izvještaju Svjetske meteorološke organizacije (WMO).

Izvještaj WMO-a predviđa da će prosječna godišnja globalna temperatura blizu površine za svaku godinu između 2025. i 2029. biti između 1,2 °C i 1,9 °C viša od prosjeka u razdoblju od 1850. do 1900. godine.

Postoji 80 posto vjerovatnoće da će barem jedna godina između 2025. i 2029. biti toplija od najtoplije godine u historiji mjerenja (trenutno 2024.); postoji i 86 posto vjerovatnoće da će barem jedna godina biti više od 1,5 °C iznad predindustrijskog nivoa. 

Trending

Trump na sastanku s Merzom: 'Možda nije loše da Rusija i Ukrajina još malo ratuju'

Upozorenje za budućnost

Prema izvještaju, predviđa se da će prosječno petogodišnje zagrijavanje za razdoblje 2025.-2029. biti veće od 1,5 °C. To je porast u odnosu na 47 posto u prošlogodišnjem izvještaju (za period 2024.-2028.) i porast u odnosu na 32 posto u izvještaju iz 2023. za period 2023.-2027.

Svaki dodatni djelić stepena zagrijavanja potiče štetnije toplinske talase, ekstremne oborine, intenzivne suše, topljenje ledenih pokrova, morskog leda i ledenjaka, zagrijavanje oceana i porast razine mora.

Ostale ključne tačke:

• Predviđa se da će zagrijavanje Arktika tokom sljedećih pet produženih zima (od novembra do marta) biti više od tri i pol puta veće od globalnog prosjeka, na 2,4 °C iznad prosječne temperature tokom posljednjeg 30-godišnjeg baznog perioda (1991.-2020.).
• Predviđanja morskog leda za mart 2025.-2029. sugeriraju daljnje smanjenje koncentracije morskog leda u Barentsovom moru, Beringovom moru i Ohotskom moru.
• Predviđeni obrasci padavina za maj-septembar 2025.-2029., u odnosu na baznu liniju 1991.-2020., sugeriraju vlažnije uslove od prosjeka u Sahelu, sjevernoj Europi, Aljasci i sjevernom Sibiru, te suše uslove od prosjeka za ovo godišnje doba nad Amazonom.
• Posljednjih godina, osim 2023., u južnoazijskoj regiji bilo je vlažnije od prosjeka, a prognoza sugerira da će se to nastaviti u periodu 2025.-2029. To možda neće biti slučaj za sva pojedinačna godišnja doba u ovom razdoblju.

"Upravo smo doživjeli deset najtoplijih godina u historiji mjerenja. Nažalost, ovo izvješće WMO-a ne daje znakove predaha u nadolazećim godinama, a to znači da će doći do sve većeg negativnog utjecaja na naše privrede, naš svakodnevni život, naše ekosisteme i naš planet", rekao je zamjenik glavnog sekretara WMO-a Ko Barrett.

Nivo od 1,5 °C (i 2,0 °C) navedena u Pariškom sporazumu odnosi se na dugoročni nivo zagrijavanja izveden iz globalnih temperatura, obično tokom 20 godina. Očekuje se da će se privremena prekoračenja takvih nivoa događati sve češće kako se temeljni porast globalne temperature približava tom nivou.

2024. je bila najtoplija godina u historiji mjerenja

Izvještaj WMO-a o stanju globalne klime za 2024. godinu, objavljeno u martu, potvrdilo je da je 2024. vjerovatno prva kalendarska godina koja će biti više od 1,5 °C iznad prosjeka iz perioda 1850.-1900., s globalnom srednjom temperaturom blizu površine od 1,55 ± 0,13 °C iznad prosjeka iz razdoblja 1850.-1900. Bila je to najtoplija godina u 175-godišnjem promatračkom zapisu.

Prema Pariškom sporazumu, zemlje su se složile da će dugoročni porast globalne prosječne temperature površine zadržati znatno ispod 2 °C iznad predindustrijskih razina i uložiti napore da ograniče porast na 1,5 °C. Naučna zajednica je više puta upozorila da zagrijavanje od više od 1,5°C riskira oslobađanje daleko težih utjecaja klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih uslova te da je svaki djelić stupnja zagrijavanja važan.

Ovogodišnja konferencija UN-a o klimatskim promjenama, COP30, razmotrit će ažurirane akcijske planove za klimu poznate kao Nacionalno određeni doprinosi koji su ključni za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma.