Zašto zijevamo? Tijelo nam tako šalje signale kojih nismo ni svjesni

Zijevanje je čin star koliko i samo čovječanstvo, prisutan i kod brojnih životinjskih vrsta milionima godina. Iako je njegova tačna funkcija dugo bila nepoznata, savremena nauka je otkrila da mozak prilikom zijevanja zapravo teži vrlo specifičnoj svrsi.

Decenijama se vjerovalo da zijevanje služi za povećanje nivoa kiseonika u krvi. Smatralo se da se dubokim udahom tokom zijevanja pluća pune zrakom i tako povećavaju koncentraciju kiseonika u organizmu. Ova teorija dominirala je naučnim tumačenjima dugi niz godina.

Međutim, niz detaljnih eksperimenata srušio je ovo uvjerenje. Tri američka naučnika sa Univerziteta u Marylandu 1987. godine dokazala su da zijevanje nema utjecaj na nivo kiseonika u krvi. Njihovo istraživanje je u potpunosti odbacilo dugogodišnju hipotezu da je zijevanje fiziološki mehanizam za poboljšanje oksigenacije organizma.

Trending

Presuda u Švicarskoj: Žena iz BiH sa suprugom brutalno pretukla pedofila (87)

Današnja saznanja sugerišu da zijevanje ima mnogo kompleksniju funkciju — ono djeluje kao prirodni mehanizam za regulaciju temperature mozga.

Prema istraživanjima psihologa Andrewa Gallupa sa Državnog univerziteta u New Yorku, zijevanje zapravo pomaže da se mozak rashladi i održi u stanju budnosti i koncentracije. Ova radnja funkcioniše slično kao ventilator u automobilu koji sprječava pregrijavanje motora.

Glavni cilj zijevanja je da snizi unutrašnju toplotu mozga. Kada temperatura u mozgu poraste, javlja se osjećaj umora i pospanosti. Zijevanje, dakle, pomaže da ostanemo budni i fokusirani kada tijelo prepozna prve znakove pada pažnje ili sna.

Ukratko, zijevanje nije samo refleksna radnja bez značenja — ono ima važnu ulogu u održavanju optimalne mentalne funkcije.