Savez kolumnista | Hadžikadunić: 30 godina od genocida-kako diplomatijom privući međunarodnu pažnju?
"Što se nacionalnog pamćenja tiče, kolektivna tuga je od veće vrijednosti nego trijumf, jer tuga nameće dužnost i zahtijeva zajednički napor", Ernest Renan, Sorbonne, 1882.
Piše: Emir Hadžikadunić, za portal Radiosarajevo.ba
Ove godine, 11. jula, Bosna i Hercegovina obilježava trideset godina od genocida u Srebrenici - najvećeg zločina počinjenog na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata. Očekivanja su velika, u skladu s dubinom tragedije i simboličkim značajem najtužnijeg dana u novijoj historiji Bosne i Hercegovine. Pozivi svjetskim liderima, šefovima vlada i država, već su upućeni iz Predsjedništva BiH, ali rani diplomatski odgovori ukazuju na trend koji teško možemo ignorisati.
UŽIVO | Rat Izraela i Irana: Uništene zgrade u Tel Avivu, broj mrtvih raste
Prvi odgovori već nagovještavaju hladan ton realnosti. Umjesto potvrda dolaska, stižu diplomatske poruke zahvalnosti - i najave izostanka. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute (Rutte), s uobičajenim diplomatskim žaljenjem prvi najavljuje da neće prisustvovati. Ni njegova zamjenica Radmila Shekerinska, prema Rutteovoj najavi, neće predstavljati Alijansu - umjesto nje, u Potočarima će biti prisutan službenik iz sjedišta NATO-a u Sarajevu. Belgijski premijer Bart De Wever također se izvinjava - istog dana Belgija obilježava Dan Flandrije.
Vjerovatno je to tek uvod u niz sličnih odgovora: uljudnih, formalnih - ali suštinski poraznih. Za potrebe ove kolumne kontaktirao sam nekoliko ambasada Bosne i Hercegovine. Iz svih odgovora proizlazi slična poruka: šefovi država i vlada, barem za sada, ne planiraju lično prisustvovati komemoraciji u Potočarima. Istina, moguće je da će poneki ministar, premijer ili čak predsjednik bratske i prijateljske države ipak doći - ali pažnja međunarodne političke javnosti vjerovatno neće biti u skladu s očekivanjima.
Eventualno odsustvo mnogih važnih državnika na obilježavanju tridesete godišnjice genocida neće značiti samo fizički izostanak. Ono nosi poruku - o zaboravu, zamoru, o svijetu koji, uprkos svemu, ide dalje. To ne mora nužno značiti i manjak poštovanja prema Bosni i Hercegovini ili žrtvama genocida. Prije se radi o novim geopolitičkim realnostima. Svijet danas ima drugačije prioritete: nove krize, ratove - pa i nove genocide.
Povodom 30. godišnjice genocida: Izložba “Mrtvare” i poštanska marka za žrtve Srebrenice u Zagrebu
Ipak, ostaje ključno pitanje: mora li sve završiti skromnim, simboličnim odazivom - kada se s pravom očekuje mnogo više? Mogu li akteri vanjske politike BiH učiniti više? Može li saradnja između Predsjedništva i Ministarstva vanjskih poslova biti odlučnija, sinhroniziranija, efikasnija? Vjerujem da može. I da mora.
Diplomatija sjećanja u službi istine: kako privući veću pažnju svijeta na Srebrenicu?
Država BiH je već jednom pokazala da je to moguće. Dana 11. jula 2020. godine, na 25. godišnjicu genocida u Srebrenici, više od 50 šefova država i vlada, ministara vanjskih poslova i drugih uglednih ličnosti obratilo se putem snimljenih video poruka. Bila je to najšira diplomatska mobilizacija lidera civiliziranog svijeta do tada - rezultat koordinirane akcije cijele vanjskopolitičke strukture BiH: od Predsjedništva i Ministarstva vanjskih poslova, preko diplomatsko-konzularne mreže, do Memorijalnog centra Srebrenica. Poruka je bila jasna: nismo vas zaboravili i nismo se umorili od vaše kulture sjećanja.
Taj model nije izgubio na vrijednosti. Potrebna je samo pravovremena i jasna instrukcija svim ambasadorima i šefovima diplomatskih misija BiH: da putem uobičajenih diplomatskih kanala stupe u kontakt s uredima šefova država i vlada, odnosno s kabinetima generalnih sekretara međunarodnih organizacija, koji su već najavili ili se očekuje da neće prisustvovati komemoraciji u Potočarima, te ih zamole da snime kratku video poruku - poruku sjećanja, poštovanja i solidarnosti. Ambasadori BiH tu instrukciju mogu brzo i precizno iskomunicirati u zemlji domaćina, uz jasno naznačenu svrhu i način dostave. Prikupljene poruke potom se mogu proslijediti redovnim diplomatskim kanalima, pripremiti za emitiranje tokom komemoracije i distribuirati putem medija i društvenih mreža.
30. godišnjica genocida: Pet žrtava spremno za ukop 11. jula u Potočarima
To je tehnički jednostavno. Politički razborito. I simbolički izuzetno važno. U svijetu koji se često zaboravlja - podsjećanje je naša odgovornost.
Bosna i Hercegovina je već pokazala da može biti glas savjesti u svijetu koji često prebrzo zaboravlja. Ova godišnjica je prilika da to ponovo potvrdi - timskim, kreativnim i odlučnim djelovanjem svoje diplomatije. Ne zato što tražimo posebnu pažnju, već zato što dugujemo istinu. Žrtvama. Historiji. I sebi.
* * *
Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba
NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:
Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu".
Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, isti dan kad je kolumna objavljena, može to isključivo uz pismeno odobrenje Redakcije portala Radiosarajevo.ba.
Nakon dozvole, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
