Čuvar historije i naslijeđa: Historijski arhiv Sarajevo proslavlja 77 godina postojanja
Historijski arhiv Sarajevo osnovan je 3. maja 1948. sa zadatkom da sakuplja, sređuje, čuva i omogućava korištenje arhivske građe o prošlosti Sarajeva.
O Arhivu danas, onom što je urađeno i poteškoćama sa kojim se ova instituicija sureće govorila je direktorica Ismeta Džigal-Berkovac.
"U ovih 77 godina postojanja i mogu slobodno reći uspješnog rada Arhiv je prikupio oko 11 kilometara arhivske građe među kojom se nalazi više od 650 arhivskih fondova i zbirki. Trećinu je proglasila nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Raspoređeni su u nekoliko grupa: Zbirke i fondovi na orijentalnim jezicima, Uprava, Sudstvo, Prosvjeta, nauka i kultura, Zdravstvo i socijalna politika, Privreda, Društveno-političke organizacije, Porodični i lični fondovi i Zbirke", istakla je Džigal-Berkovac.
Odgođena zbog zmije u sali: Danas sjednica Doma naroda Parlamenta FBiH, ovo su tačke dnevnog reda
Historijski arhiv Sarajevo objavio je samostalno ili u saradnji s drugim institucijama 55 izdanja iz arhivske građe. Postavili su 91 izložbu. Trenutno realiziraju 92. u povodu 9. juna, Međunarodnog dana arhiva.
Također vrše nadzor nad registraturnom i arhivskom građom u 300 registratura. To znači da Arhiv kod svih pravnih subjekata u Kantonu Sarajevo vrši nadzor nad njihovim radom u arhivskom smislu i brine se da najvažniji dokumenti koje su upravo oni stvorili budu trajno sačuvani.
Večer za pamćenje u Sarajevu: Održana predstava 'O medvjedima i ljudima' u NPS-u
Ovaj Arhiv ima 23 uposlena, a po sistematizaciji i obimu posla za koji su zaduženi trebalo bi ih biti 48.
Govoreći o značaju ove institucije, direktorica Ismeta Džigal -Berkovac kaže da je do uspostavljanja arhivskih institucija u Bosni i Hercegovini poslije Drugog svjetskog rata i donošenja zakonskih okvira za arhivsku djelatnost došlo iz potrebe da se sačuva arhivska građa i jer je sazrela društvena svijest o važnosti neophodnosti postojanja arhiva i trajnog čuvanja najznačajnijih dokumenata koji svjedoče o našoj prošlosti.
"O identitetu jedne države i njenih naroda upravo svjedoče dokumenti koji se nalaze u arhivima. Originalne odluke koje su donesene, ne samo političke, već i sudske, međunarodna priznanja, kako je došlo do uspostavljanja državnih granica, kako je država nastajala u njenom društveno-političkom i pravnom sistemu, upravo se čuvaju u arhivima i njima se ovi pravni fakti dokazuju", kazala je.
Ismeta Džigal-Berkovac ističe da bez valjanog dokaza iz prošlosti o prošlosti teško je biti samosvjestan na pojedinačnom i društvenom planu. Zbog toga su arhivi i ono što čuvaju nešto bez čega ozbiljna društvena zajednica ne može.
"Koliko smo svjesni kao pojedinci i društvo važnosti arhiva uopće i konkretno Historijskog arhiva Sarajevo, govori činjenica da se u 77 godina nije riješilo pitanje prostora Arhiva, što je uslov bez kojeg on ne može djelovati jer mu je osnovna zadaća čuvanje i pohranjivanje arhivske građe i njeno davanje na korištenje", smatra ona.
Arhivska građa koju Arhiv Sarajevo posjeduje obuhvata periode osmanske uprave u Bosni i Hercegovini, austro-ugarski period, zatim je uslijedio Prvi svjetski rat i novo državno-pravno uređenje zemlje, period između dva svjetska rata, odnosno period stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Kraljevine Jugoslavije, stvaranje Nezavisne Države Hrvatske u čiji je sastav ušla Bosna i Hercegovina, Drugi svjetski rat i socijalistički period, period agresije na Bosnu i Hercegovinu i njeno konačno osamostaljenje.
Simfonijski orkestar St. Louis obilježio 30. godišnjicu genocida u Srebrenici: Muzički omaž sjećanju
U Arhivu se čuvaju dokumenti koji su stari i više od pet stotina godina. Riječ je o rukopisima koji se čuvaju u okviru Orijentalne zbirke.
"Prema trenutno raspoloživim podacima, s obzirom na činjenicu da se i dalje radi na sređivanju i obradi arhivske građe, najstariji datirani dokument je Emernama/Bujuruldija Gazi Husrev bega iz prve polovine 16. stoljeća, tačnije iz 1532. godine, a iz 1513. godine imamo i rukopis Kurʹana. Treba naglasiti da se radi o najstarijim datiranim dokumentima i da to ne isključuje mogućnost da posjedujemo i rukopise i dokumente starije od navedenih, ali koji nažalost nisu datirani. Na mnogim rukopisima ne postoje podaci o godini prepisa ali da se posredno prema fizičkim karakteristikama – vrsti papira, pismu, mastilu i povezu, može zaključiti da pripadaju i starijim periodima, iz 14. i 15. stoljeća - podvukla je direktorica Historijskog arhiva Sarajevo.
Arhiv ne čuva samo dokumentaciju vezano za institucije, nego i lične dokumente građana koji na ovaj način imaju mogućnost da dođu do zagubljenih ili uništenih dokumenata.
"Najviše se traže školske diplome zbog provjera koje vrše sigurnosne agencije kao što su SIPA, OSA, MUP KS i ostali jer se kod nas čuvaju matične knjige svih škola koje su djelovale i koje trenutno djeluju na području Kantona. Moram napomenuti da Arhiv godišnje obradi i odgovori na prosječno oko 3.000 zahtjeva fizičkih i pravnih lica. Mi kontinuirano radimo na promociji Arhiva kao ustanove, važnosti i vrstama arhivske građe koju čuvamo kroz našu kulturno-obrazovnu djelatnost. Svi oni kojima su potrebni arhivski dokumenti koji su dokaznog karaktera moraju doći u Arhiv jer se oni vrlo često samo tu mogu i naći", naglasila je Džigal-Berkovac.
Jedna knjiga, jedan grad: "Sarajevski trgovac" 9. juna na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo
Jedan od najvećih problema s kojima se Arhiv susreće je manjak prostora, s tim da je i postojeći prostor neuslovan. Arhivska građa je trenutno smještena na četiri lokacije. Dio se nalazi u administrativnoj zgradi u Alipašinoj ulici.
"Najveći dio građe je smješten u zgradi u Starom Gradu čiji smo vlasnik, a koja je u jako lošem stanju i neophodna je hitna rekonstrukcija. Moram napomenuti da je objekat rađen prije 120 godina, tako da ga je zbog njegove starosti potrebno što prije renovirati. Arhiv trenutno od općina Centar i Stari Grad unajmljuje prostore kako bi privremeno prevazišao problem smještaja. S Ministarstvom kulture i sporta Kantona Sarajevo i Vladom Kantona Sarajevo pokušavamo trajno riješiti smještaj arhivske građe.
Potrebno nam je oko 5.000 metara kvadratnih da riješimo problem, odnosno da arhivsku građu sa kojom raspolažemo, kao i onu koja čeka naše preuzimanje, smjestimo na jednom mjestu i čuvamo je po trenutno važećim svjetskim standardima. Međutim, problem je da tako velik objekat obezbijedimo s obzirom na tržišnu ponudu, da bi građanima, pravnim licima i istraživačima bio na dohvat ruke, a nama olakšao transport i blagovremeno istraživanje podataka", podvukla je ona.
Mirza Begović za Radiosarajevo.ba: "Amanet je srušio rekorde, Testament stiže u oktobru"
Direktorica Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac ističe da bi adekvatni prostori uticali i na kvaliteniji rad ove institucije.
"Mogućnosti bi bile raznolike. Uposlio bi se veći broj ljudi, jer trenutno i nemamo kapacitete za otvaranje novih radnih mjesta. Obezbijedili bi se procesi restauracije, konzervacije, digitalizacije i mnogih drugih radnih procesa koje arhivi trebaju da obavljaju. Prezentacija arhivske građe bi bila mnogo učinkovitija u vlastitom izložbenom prostoru, a radilo bi se na unapređenju kulture sjećanja i obrazovanja", podvukla je.
Govoreći o porebi da Arhiv Sarajevo u svom posjedu ima i više građe što nije u mogućnosti zbog manjka prostora, Džigal-Berkovac kaže da su u stalnoj komunikaciji s brojnim institucijama.
"U komunikaciji smo s Ministarstvom unutarnjih poslova Kantona Sarajevo, Tužilaštvom Kantona Sarajevo, općinskim i kantonalnim sudovima u Kantonu Sarajevo i mnogim drugim institucijama kako bi se iznašlo rješenje da arhivsku građu navedenih institucija koja je od velikog značaja za dokazivanje pravnih činjenica, kulturu, nauku, obrazovanje i druge društvene potrebe, budemo spremni i sposobni preuzeti budući da nam je to zajednička zakonska obaveza", podvukla je u razgovoru direktorica Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
