Romske žrtve rata napokon dobile glas: Prva digitalna platforma o zločinima u ratu u BiH

U Sarajevu je 2. juna 2025. godine predstavljeno prvo sveobuhvatno istraživanje o stradanju Roma tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Ovaj važan projekat, kojeg su zajednički realizovali Balkanska istraživačka mreža BiH (BIRN BiH), Memorijalni centar Srebrenica i Udruženje Kali Sara, uz podršku Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva, donosi digitalnu multimedijalnu stranicu posvećenu romskim žrtvama rata – kao svojevrsni virtualni spomenik jednoj zanemarenoj istini, prenosi Detektor.ba.

Na panel-diskusiji nazvanoj Razgovor o romskom ratnom naslijeđu – civilne žrtve rata i memorijalizacija, istaknuto je da romska zajednica nije bila pošteđena nijednog oblika ratnog zločina u periodu od 1992. do 1995. godine. Uprkos tome, njihova stradanja ostala su gotovo potpuno nevidljiva u javnosti, a mnogi zločini do danas nisu istraženi niti procesuirani.

Trending

UŽIVO | Rat Izraela i Irana: Oglasio se predsjednik Izraela - "Iran širi mržnju i haos"

Direktor BIRN-a BiH Denis Džidić istakao je da je projekat nastao iz želje da se objedine stručnosti tri partnerske organizacije i da se kroz zajednički rad pruži glas onima koji su godinama zanemarivani.

"Nakon godinu dana rada, shvatili smo da smo tek na početku. Ovo je prvi korak ka priznavanju romskog stradanja kroz virtuelni prostor koji do sada nije postojao ni u jednom dokumentovanom obliku", rekao je Džidić.

Predsjednik Udruženja Kali Sara, Dervo Sejdić, u svom uvodnom obraćanju naglasio je da romska zajednica decenijama nije naišla na institucionalno razumijevanje i podršku.

03.06.25. 07:07

Politička kriza udaljava BiH od EU: Ništa od pregovora u skorije vrijeme?

"Iz godine u godinu govorim o ovom problemu, ali domaće institucije nisu pokazale spremnost da sistemski i stručno pristupe temi romskih ratnih stradanja", rekao je Sejdić, dodajući da je važno da Romi budu priznati kao žrtve i uključeni u procese tranzicijske pravde.

Amra Begić iz Memorijalnog centra Srebrenica istakla je kako je istraživački tim naišao na veliki otpor prilikom pokušaja da dokumentuju priče romskih žrtava.

"Mnogi članovi zajednice više puta su govorili o svom iskustvu, ali ih niko nije čuo. To je dovelo do zatvorenosti i nepovjerenja", kazala je Begić.

Julian Reilly, ambasador Velike Britanije u BiH, naglasio je važnost inkluzivnog pristupa u procesu izgradnje mira.

"Glasovi Roma i njihovih porodica nisu se čuli. Ovo istraživanje mora biti samo početak istinskog uključivanja svih građana u društvene procese", rekao je Reilly.

Tokom diskusije, Dervo Sejdić je naglasio da mnogi Romi i danas žive u blizini osoba koje su ih tokom rata zlostavljale, pljačkale ili silovale, što dodatno otežava govor o vlastitim traumama.

Istraživač Omer Gabela govorio je o izazovima sa kojima su se suočili tokom prikupljanja podataka. Naveo je da je broj Roma u BiH prema popisu iz 1991. bio oko osam hiljada, iako je stvarni broj bio znatno veći.

"Problem predstavlja i činjenica da se mnogi Romi danas ne izjašnjavaju kao Romi, što dodatno otežava prikupljanje podataka", rekao je Gabela, najavivši opširniju prezentaciju nalaza 24. juna u Memorijalnom centru Srebrenica.

Poseban trenutak panela bilo je svjedočanstvo Zije Ribića, koji je kao osmogodišnjak preživio strijeljanje cijele svoje porodice. Ribić je prvi put javno progovorio o svom iskustvu 2006. godine, ali je istakao da interes javnosti u BiH za romska stradanja i dalje gotovo da ne postoji.

"Cijeli svijet zna za stradanja u BiH, ali uvijek se spominju tri naroda. Romi su kroz historiju najviše stradali, a nikada nisu započeli nijedan rat", rekao je Ribić.

Dervo Sejdić je zaključio da je cilj ovog projekta upravo da se ta mjesta identifikuju i obilježe, bilo fizički ili digitalno.

"Svoj život posvećujem ovoj tematici. Zajedno s kolegama, trudit ćemo se da prikupimo, dokumentujemo i trajno memorijaliziramo svjedočanstva i činjenice o romskom stradanju", rekao je.