Strah od nepoznatog | Profesor Osmić: 'AI nije prijetnja, već alat, važno je naučiti ga koristiti'

Kroz historiju čovječanstva, gotovo svaka velika tehnološka inovacija naišla je na otpor i strah. Kada je u 19. stoljeću električna energija počela ulaziti u domove, mnogi su je smatrali opasnom i neprirodnom.

Kasnije, uvođenje telefona izazvalo je zabrinutost da će ljudi izgubiti osjećaj za "pravu" komunikaciju. Pojava interneta i pametnih telefona dočekana je s mišljenjem da će uništiti društvene odnose, privatnost pa čak i mentalno zdravlje.

Danas, s razvojem umjetne inteligencije (engl. Artificial intelligence - AI), ponovo svjedočimo sličnom obrascu.

Trending

Ambasador BiH iz Teherana za Radiosarajevo.ba: "Danas je projektil pao blizu ambasade, zatreslo se"

AI se u očima mnogih ne pojavljuje samo kao tehnološki alat, već i kao simbol moguće prijetnje – radnim mjestima, autonomiji i samom identitetu čovjeka.

Strah od nepoznatog

No, da li su ti strahovi utemeljeni, ili ponovo gledamo prirodnu ljudsku reakciju na ono što je novo i nepoznato, odgovara za portal Radiosarajevo.ba Amer Osmić, sociolog i profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

Prije 5 dana

Umjetna inteligencija u bh. obrazovanju: Pomoć, zamjena ili opasnost?

"Mi smo sve novo tretirali kao neku prijetnju, ili nešto što će nas 'ugroziti', to je bilo i sa pametnim telefonima i sa pojavom računara, operativnog sistema Windows, itd. Isti je slučaj i sa umjetnom inteligencijom, samo što ona zauzima jednu značajniju ulogu u razumijevanju društva i društvenog kretanja i svega onoga što se tiče neke vrste samostalnog rada", ističe profesor Osmić na početku našeg razgovora.

Dodaje da on lično umjetnu inteligenciju percipira kao određenu prednost u rješavanju manje složenih zadataka te da ne vidi problem u tome da se ona koristi.

AI kao asistent - ispomoć

Stava je da se upotreba umjetne inteligencije može tretirati u određenim granicama onoga što je jedna vrsta pomoći u procesu saznanja, ali nikako kao nešto što će raditi posao umjesto nas.

"Mi moramo bolje razumijevati prednosti i nedostatke umjetne inteligencije , pogotovo u onim segmentima: kako je prepoznati, kako radi i po kojim matricama i iskoristiti njene prednosti, a manje forsirati njene nedostatke", poručuje.

Dodaje da njegovi studenti koriste umjetnu inteligenciju, ali da im on kao profesor ukaže na to kako da je koriste i koliko je ona prihvatljiva za korištenje.

"Studenti će koristiti umjetnu inteligenciju ukoliko vidi da vi kao profesor niste u mogućnosti detektirati sadržaj koji je generirala umjetna inteligencija. Mi se suočavamo sa određenim izazovima, ali isto tako ukoliko pratimo najnovija istraživanja i stručnu literaturu, možemo primijetiti sadržaj koji je generirala umjetna inteligencija i ukazati studentima na štetnosti toga po njihov zadatak tokom studija ili obavljanja obaveza na datom predmetu.

Naučiti kako koristiti AI

Umjetna inteligencija ima svoje prednosti i ne bi je trebalo zabraniti u smislu da bude kao jedna vrsta asistenta, ali da se objasni način na koji se može i treba koristiti, a nikako da ona piše za vas i sve ostalo što se po algoritmu - ukoliko je profesor informatički pismen - može jednostavno primijetiti", govori nam sociolog Osmić.

Naglašava da on lično, kao profesor, koristi umjetnu inteligenciju.

"Ne svakodnevno, ali u onim poljima u kojima smatram da nemam dovoljno znanja o nekim stvarima i da tu prvu definiciju, objašnjenje pojma, pojave, alata potražim od umjetne inteligencije da vidim šta će ona reći. Ali ona nije dostatna, umjetna inteligencija može biti neki osnovni input da bi se poslije moglo služiti nekim relevantnim izvorima. Koristim je za neke kratke informacije koje su svakodnevne naravi, kao i pretpostavljam i većina građana u našoj zemlji", zaključuje u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba prof. dr. Amer Osmić.

Dakle, strah od nepoznatog duboko je ukorijenjen u ljudskoj prirodi. Ipak, historija nas uči da nove tehnologije ne uništavaju naš svijet, već ga mijenjaju, unapređuju i otvaraju prostor za nova znanja, vještine i načine života.

Umjetna inteligencija ne mora biti prijetnja, već poziv na prilagodbu. Umjesto da se pitamo kako da je zaustavimo, možda je vrijeme da se pitamo kako da je iskoristimo odgovorno – u službi čovjeka, a ne na njegovu štetu. Budućnost rada neće ovisiti samo o tome koliko je AI sposobna, već koliko smo mi spremni učiti, mijenjati se i postaviti pravila u svijetu koji se brzo mijenja.