Hercegovačke jagode preskupe? Poljoprivrednica otkriva pravu pozadinu

Domaće hercegovačke jagode postale su rijetkost na tržnicama, a kada se i pojave – njihova cijena mnogima je previsoka. Iza te cijene, međutim, ne stoji pohlepa proizvođača, već sistemski kolaps agrarne politike, upozorava Danijela Džakula, dugogodišnja poljoprivrednica iz Stoca.

U otvorenom razgovoru za portal Hercegovina.info, Džakula progovara o neisplativosti proizvodnje, ignoriranju problema od strane institucija, klimatskim promjenama i apsurdima agrarne politike koja je, kako kaže, "sve osim politike".

"Visoke cijene voća isključivo su krivnja loših poljoprivrednih politika koje se vode u kontinuitetu posljednjih 30 godina", kaže Džakula, podsjećajući da je otkupna cijena jagode trenutno oko 5 KM, dok se na policama prodaje i po dvostruko višoj cijeni.

Trending

Dragan Bursać: Kad babo Ramo nagrađuje sina Rusmira, a mi se kolektivno crvenimo!

Ona tvrdi da proizvođači nemaju nikakvu sigurnost ni podršku od države, a o strategijama i poticajima se, kako kaže, odlučuje iza zatvorenih vrata – bez interesa javnosti i bez odgovornosti.

"U federalnom parlamentu se niko nije ozbiljno osvrnuo na strategiju poljoprivrede za narednih 10 godina. A kada je jedan zastupnik i pokušao, ministar Hrnjić je rekao da je svjestan da poticaji idu u pogrešne ruke, ali da zbog pritisaka ne smije ništa poduzeti. Ko to vrši pritisak? Ko štiti kriminal?", pita se Džakula.

Ove godine, kaže, situacija je među najgorima do sada – jagoda skoro pa i nema. Proizvodnja se gasi zbog dugogodišnje neisplativosti, nedostatka radne snage i klimatskih promjena koje, između ostalog, dovode do preuranjenog sazrijevanja i truleži ploda.

Kao dodatni problem navodi i planiranu masovnu instalaciju solarnih panela na poljoprivrednim zemljištima, što, kako tvrdi, povećava temperaturu zraka i dodatno ugrožava uzgoj.

"Imat ćemo nestašicu i drugog voća – mraz je ove godine smanjio prinose i do 80 posto, a država nikada ne obešteti stvarne proizvođače. Novac ode onima koji se bave poticajima, a ne proizvodnjom", tvrdi ona.

Džakula navodi i niz apsurda koji graniče s farsom – poput finansiranja štalskih objekata u centru gradova.

Na kraju, poruka koju šalje građanima je oštra i tragično ironična:

"Ljudi su na izborima izabrali skupu jagodu. Dok se busamo u prsa patriotizmom, domaća proizvodnja umire. A država bez domaće proizvodnje – nije država."