Mogu li ekonomije Izraela i Irana preživjeti rat? Cijena sukoba broji se u milijardama

Dok osmi dan zaredom traju uzajamni napadi između Irana i Izraela, pitanje koje sve više zaokuplja javnost nije samo vojna moć, već – ekonomska izdržljivost. Mogu li dvije nacije, već iscrpljene prethodnim krizama, dugoročno preživjeti ovakav intenzitet sukoba?

Ratne rane i ekonomski udarci

Od petka, izraelske snage pogodile su nuklearne i energetske ciljeve u Iranu, ubivši nekoliko visokih vojnih zapovjednika. S druge strane, Teheran je uzvratio raketnim napadima na izraelske gradove i vladine zgrade. Gubici u ljudskim životima su tragični, ali ekonomska šteta ne zaostaje: procjenjuje se da sukob već košta obje zemlje milijarde dolara i ugrožava njihov dugoročni gospodarski oporavak, piše Al Jazeera.

Rekordan vojni budžet i rastući dug

Za Izrael, rat dolazi u najskupljem trenutku u modernoj povijesti. Nakon rata u Gazi koji je već koštao više od 67 milijardi dolara, novi sukob s Iranom prijeti dodatnim udarom na proračun. Samo prva dva dana borbi donijela su trošak od oko 1,45 milijardi dolara. Ako se tempo zadrži, Izrael bi u manje od dva mjeseca mogao premašiti ukupne troškove cijele prethodne godine sukoba.

Trending

UŽIVO | Tenzije na Bliskom istoku: Izrael tvrdi - "Poštovat ćemo primirje ako ga poštuje i Iran"

Unatoč porastu poreznih prihoda, prognoze gospodarskog rasta revidirane su naniže. Upozorenje je izdao i S&P Global Ratings, koji je signalizirao moguće snižavanje kreditnog rejtinga. To bi dodatno povećalo cijenu zaduživanja i smanjilo povjerenje investitora.

Nafta pod udarom, sankcije sve dublje režu

Za Iran, kojem su financijski kapaciteti već desetljećima ograničeni međunarodnim sankcijama, najnoviji izraelski udari dodatno su narušili ključne izvore prihoda. Izvoz nafte dramatično je pao, a otok Kharg – preko kojeg ide više od 90 posto iranskog izvoza nafte – potpuno je obustavio isporuku.

Prije 5 dana

Dok prijeti Iranu, šta krije Izrael? Priča o njihovom tajnom nuklearnom programu

Pogođeni su i vitalni energetski resursi poput plinskog polja Južni Pars, dok precizna šteta na infrastrukturi tek treba biti utvrđena. Teheran se oslanja gotovo isključivo na Kinu kao glavnog kupca nafte, a unutarnje ekonomske slabosti sve su izraženije: inflacija premašuje 50 posto, valuta je izgubila više od 90 posto vrijednosti, a gotovo četvrtina stanovništva živi ispod granice siromaštva.

Koliko dugoročno mogu izdržati?

Prema procjenama, Iran godišnje na vojsku troši između 3 i 5 posto BDP-a, što iznosi oko 12 milijardi dolara. Iako posjeduje devizne rezerve od 33 milijarde dolara, njihovo iscrpljivanje za financiranje sukoba moglo bi dugoročno osakatiti zemlju. Podrška vlastima zasad je stabilna, no ako se napadi intenziviraju, očekuje se promjena raspoloženja u javnosti.

Zajednički gubitnik: Ekonomija

I dok se na frontovima vode bitke, iza kulisa se vodi rat brojki – u kojem obje zemlje riskiraju dugoročne posljedice za svoje ekonomije i društva. Sukob bi mogao dodatno destabilizirati ionako osjetljivu regiju, a cijenu neće platiti samo vlade, već i građani – kroz inflaciju, gubitak radnih mjesta i pad životnog standarda.