Statistika otkriva: Radnici u Njemačkoj rade manje nego u većini europskih zemalja

Mnogi građani koji rade puno radno vrijeme vjerovatno će se začuditi tvrdnji da radnici u Njemačkoj zapravo rade manje sati nego njihovi kolege u drugim državama.

Oni koji svakodnevno rade 40 i više sati, često na zahtjevnim i fizički napornim poslovima, sigurno neće odmah prihvatiti ovu statistiku. Ipak, podaci jasno pokazuju drugačiju sliku.

Prema najnovijim statistikama, u Njemačkoj je u martu 2025. godine bilo oko 46 miliona zaposlenih. Radnici koji rade puno radno vrijeme u prosjeku odrade 40,2 sata sedmično. Zakon dopušta radnu sedmicu do 48 sati, a u posebnim slučajevima čak i do 60 sati, piše Fenix.

Trending

Iran crta crvenu liniju: "Svako ko pošalje vojnu pomoć Izraelu postaje naša meta"

Međutim, ako se u obzir uzme prosječno radno vrijeme svih zaposlenih, uključujući i one na nepuno radno vrijeme, ono iznosi 34,2 sata sedmično, što Njemačku svrstava na četvrto mjesto u Europi po najkraćem radnom vremenu.

Manje od njih rade samo ljudi u Holandiji, Danskoj i Norveškoj. Takođe, statistički podaci pokazuju da se prosječan broj radnih sati sedmično u Njemačkoj kontinuirano smanjuje još od 1991. godine, što nekima može djelovati kontradiktorno.

U tom kontekstu kancelar Friedrich Merz ističe da Njemačka mora promijeniti svoj pristup. On tvrdi da ljudi u Njemačkoj u poređenju sa drugim zemljama OECD-a rade premalo i da postoji veliki potencijal za povećanje radnih sati.

11.06.25. 22:48

Ko i kako može legalno posjedovati oružje u Njemačkoj?

Merz upozorava da sa aktuelnim trendom uvođenja četverodnevne radne sedmice i naglaskom na ravnotežu između privatnog i poslovnog života, Njemačka neće moći pratiti ekonomski razvoj i napredak.

Među njegovim prijedlozima nalazi se i podizanje starosne granice za odlazak u penziju na 69 godina.

Promjene na tržištu rada bi se uglavnom odnosile na one koji rade nepuno radno vrijeme, a koji bi mogli i željeli raditi više sati. Posebno su u fokusu zaposlene majke, koje na Zapadu Njemačke provode znatno više vremena u brizi o djeci nego njihove kolege na Istoku. Osim toga, vlada planira privući kvalifikovane radnike iz inostranstva nudeći im konkurentne uslove za rad i život.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da trenutni pristup nije dovoljan, jer majke često žele raditi više, ali nisu u prilici zbog tržišnih uvjeta i nedostatka podrške u porodičnom okruženju.

Za uspješan povratak na puno radno vrijeme, važno je da se ti faktori promijene i omoguće bolji uslovi za zaposlene majke.